U Šibeniku se 1. i 2. listopada u hotelu Ivan (Amadria Park) održala City Upgrade Conference, u organizaciji Udruge gradova u Republici Hrvatskoj. Konferencija je okupila predstavnike gradova, stručnjake i druge dionike koji rade na digitalnom i tehnološkom razvoju lokalnih zajednica.
Program je obuhvatio predavanja, panele i studije slučaja o kibernetičkoj sigurnosti, umjetnoj inteligenciji, digitalizaciji i pametnim gradovima. Poseban naglasak bio je na moderiranim okruglim stolovima, zamišljenima kao prostor za razmjenu iskustava, otvaranje konkretnih pitanja iz prakse i zajedničko promišljanje mogućih rješenja za izazove s kojima se gradovi suočavaju.
Kako prijeći s grada koji reagira na probleme na grad koji ih može predvidjeti i pravodobno djelovati? O tome se razgovaralo na okruglom stolu „Grad koji predviđa: umjetna inteligencija za sigurnost, održavanje i otpornost infrastrukture”, održanom u sklopu konferencije City Upgrade u Šibeniku, koji je moderirala Irina Stipanović.
U fokusu je bila primjena umjetne inteligencije u upravljanju gradskom prometnom infrastrukturom, s naglaskom na povezivanje podataka iz različitih izvora, od kamera i senzora do vozila, dronova i satelita. Kroz iskustva iz EU projekta iDriving, usmjerenog na sigurniju, povezanu i automatiziranu cestovnu mobilnost, te primjer Grada Karlovca kao živog laboratorija, razmatralo se kako postojeće gradske podatke povezati u sustave koji omogućuju bolje razumijevanje stanja infrastrukture, prepoznavanje rizika i predviđanje budućih potreba.
Razgovor je otvorio i niz praktičnih pitanja važnih za primjenu ovakvih rješenja: raspolažu li gradovi odgovarajućim podacima, kako povezati podatke koji se nalaze u različitim sustavima, koliko su pouzdani modeli umjetne inteligencije te što je moguće implementirati u hrvatskim gradovima. Posebno se istaknulo pitanje kako uspješne pilot-projekte pretvoriti u rješenja koja postaju dio svakodnevnog upravljanja gradskom infrastrukturom.
Za Infra Plan Konzalting, ova su pitanja dio šireg rada na digitalizaciji, analizi podataka i upravljanju infrastrukturom. Povezivanje podataka, razvoj analitičkih pristupa i primjena digitalnih alata mogu pomoći gradovima da donose informiranije odluke, pravodobnije planiraju održavanje i bolje upravljaju rizicima, uzimajući u obzir dugoročnu sigurnost i otpornost infrastrukture.
