Prošli tjedan na konferenciji H&G 2026 održanoj u Šibeniku, tim Infraplana predstavio je tri postera temeljena na radovima objavljenima za konferenciju:
RJEŠENJA ZA ZAŠTITU OD PODLOKAVANJA (SCOUR PROTECTION) MONOPILOTNIH TEMELJA PUČINSKIH VJETROELEKTRANA
Lomljeni kamen (armourstone) često se koristi za zaštitu od podlokavanja temelja monopilota pučinskih vjetroelektrana, no pristupi projektiranju razlikuju se i nedostaje njihova jasna usporedba. Ovo istraživanje uspoređuje tri metode (De Vos et al. (2011) Static, De Vos et al. (2012) Dynamic i DNV RP-0618 (2022)) u jednakim uvjetima. Rezultati pokazuju značajne razlike u potrebnoj veličini kamenog materijala (9,1–32,7 cm) zbog različitih projektnih pretpostavki. Najveći utjecaj imaju visina valova i dubina vode, dok je utjecaj brzine strujanja manji. DNV metoda daje najmanju potrebnu veličinu kamenog materijala, dok dinamički pristup smanjuje osjetljivost na ulazne parametre. Za dodatnu procjenu razlika među metodama potrebna su daljnja istraživanja i validacija.
Poster: Rješenja za zaštitu od podlokavanja
MODEL ZA PROCJENU RIZIKA OD URBANIH POPLAVA USLIJED SLOMA BRANE
Ovo istraživanje analizira rizike od bujičnih poplava u slivovima koji se protežu od Medvednice prema Zagrebu, s naglaskom na tri retencijska sustava: Črnomerec, Pusti dol i Jazbina. Razmatraju se kaskadni višehazardni scenariji u kojima potresi i ekstremne oborine mogu smanjiti učinkovitost retencijskih sustava, što potencijalno može dovesti do sloma brana i urbanih poplava. U sklopu projekta CRISAFE, ove interakcije modelirane su primjenom Bayesovih mreža vjerovanja (BBN), koje povezuju hazarde, odgovor infrastrukture i posljedice, uzimajući pritom u obzir prisutne nesigurnosti. Razvijeni pristup podržava donošenje odluka temeljenih na procjeni rizika u svrhu jačanja urbane otpornosti i planiranja odgovora na izvanredne situacije.
Poster: Model za procjenu rizika od urbanih poplava
OKVIR ZA PROCJENU OTPORNOSTI I ODRŽIVOSTI LUČKIH OBALNIH KEJEVA
Luke su sve više izložene klimatski uvjetovanim hazardima koji ugrožavaju njihovo funkcioniranje i operativnost. Projekt CLARION, financiran u okviru programa Horizon Europe, bavi se ovim izazovima kroz istraživanje otpornosti lučke infrastrukture u glavnim europskim lukama. U radu je predstavljen okvir za procjenu utjecaja temeljen na ključnim pokazateljima uspješnosti (KPU), grupiranima prema pouzdanosti, operativnoj učinkovitosti, ekonomskim, okolišnim i tehničkim aspektima te strukturiranima kroz faze pripravnosti, odgovora i oporavka. Primjena okvira na pilot području Luke Rotterdam pokazala je da tehnologije digitalnih blizanaca (Digital Twin) i daljinska istraživanja omogućuju procjenu stanja temeljenu na podacima, povećavaju pouzdanost, smanjuju troškove te podupiru održivo i klimatski otporno upravljanje lukama.
Konferencija je pružila izvrsnu priliku za stjecanje novih znanja kroz prezentacije i rasprave, razmjenu iskustava te upoznavanje s najnovijim dostignućima u području vodnog gospodarstva i geotehničkog inženjerstva.
Zahvaljujemo Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Centru Građevinskog fakulteta na izvrsnoj organizaciji događanja.
